HRONOLOGIJA DOGAĐANJA

Bez namere da se iscrpno obuhvate svi događaji, u nastavku su hronološki poređani najznačajniji momenti koji su obeležili rane faze razvoja vazduhoplovstva u Beogradu i Srbiji:

1841 – 1928 1929 – 1938 1940-1949 1950-1969 1970-1990 1990-2000 2000-2010 2010-2025

1841 – 1928: Počeci vazduhoplovstva u Beogradu

  • novembar 1841. – Zabeležen prvi pokušaj leta u Beogradu. Kalfa Manojlo je, prema predanjima, pokušao da se vine u vazduh kod „Đumrukane“ na Savskoj obali.
  • 20. septembar 1844. – U broju 76. „Srpskih novina“ objavljen je tekst Matije Bana pod naslovom „Vazduhoplovije“, čime je dokumentovano prvo pisano svedočanstvo o vazduhoplovstvu u Srbiji.
  • 1873. – Francuski balonista Bede demonstrirao je let balonom pred Beograđanima, najverovatnije na Tašmajdanu, tada poznatom kao Mali Vračar.
  • 24. decembar 1900. – Raspisan je konkurs za upis u vazduhoplovnu školu u Rusiji. Od četiri kandidata iz Srbije, primljen je Kosta Miletić, koji će kasnije postati jedan od pionira srpskog vojnog vazduhoplovstva.
  • 17. oktobar 1909. – Prvi let u Pančevu izveo je doktor Vladimir Aleksić.
  • 21. septembar 1910. – Na Banjici je došlo do udesa češkog pilota Rudolfa Simona.
  • 9. januar 1911. – Tragičan let i pogibija Edvarda Rusijana u Beogradu, prilikom pokušaja demonstracionog leta.
  • septembar 1912. – Na Banjici leti francuski pilot Žil Vedrin, jedan od najpoznatijih vazduhoplovnih akrobata tog doba.
  • 24. decembar 1912. – Vojvoda Radomir Putnik potpisuje naredbu o formiranju Vazduhoplovne komande, čime se osniva prva zvanična vazduhoplovna organizacija u vojsci Srbije.
  • 18. februar 1913. – Kraljevina Srbija donosi Uredbu o saobraćajnim spravama koje se kreću po vazduhu, prvi pravni akt koji reguliše vazdušni saobraćaj.
  • 29. jul 1920. – Ministarstvo vojske i mornarice osniva Odeljenje za vazduhoplovstvo.
  • 22. oktobar 1921. – U Beogradu osnovan Srpski aeroklub, preteča kasnijih vazduhoplovnih organizacija.
  • 14. maj 1922. – Održana prva redovna skupština Aero kluba.
  • 25. mart 1923. – Izvršeno prvo sletanje na aerodrom kod Pančeva avionom SPAD 46.
  • 9. septembar 1923. – Uspostavljena prva noćna putnička linija na svetu – Beograd–Bukurešt.
  • 28. mart 1924. – Fabrika IKARUS isporučuje svoj prvi avion domaće proizvodnje – SB-1, poznat kao „Mali Brandenburg“.
  • 25. mart 1927. – Svečano otvoren aerodrom „Beograd“ ispod Bežanijske kose, čime prestonica dobija prvi moderan aerodrom.
  • 21. april 1927. – Piloti Tadija Sondermajer i Leonid Bajdak započinju čuveni let na relaciji Pariz–Bombaj–Beograd, dug 14.860 km, koji će preći za 11 dana uz ukupno 89 sati efektivnog letenja.
  • 2. maj 1927. – Sondermajer i Bajdak se vraćaju u Beograd posle uspešno obavljenog leta.
  • 17. jun 1927. – Osnovana prva jugoslovenska civilna avio-kompanija Aeroput.
  • 12. oktobar 1927. – Mešovito srpsko-francusko preduzeće Fabrika avionskih motora AD dobija ovlašćenje za rad.
  • 15. februar 1928. – Obavljen prvi putnički let kompanije Aeroput na liniji Beograd–Zagreb, avionom Potez 29 pod nazivom „Beograd“. Let je trajao 2 časa i 20 minuta, a putovalo je 5 putnika. Avionom su upravljali Tadija Sondermajer i Vladimir Striževski.
  • 22. februar 1928. – Donet je Zakon o vazdušnoj plovidbi, kojim se uređuju pravila civilnog vazdušnog saobraćaja.

1929 – 1938: Utemeljenje vazduhoplovne infrastrukture

Ovaj period obeležen je organizacionim, zakonodavnim i tehničkim iskoracima u razvoju jugoslovenskog i beogradskog vazduhoplovstva. Postavljeni su temelji institucija, obrazovanja i industrije koji će oblikovati avijaciju decenijama unapred.

  • 22. april 1929. – Osnovan Savez aeronautičkih industrija Kraljevine SHS, što je bio važan korak ka koordinaciji razvoja civilne i vojne avijacije.
  • 10. avgust 1932. – Po projektu arhitekte Vasilija Simonovića započeta je izgradnja SERKLA — Doma aerokluba, na uglu ulica Uzun Mirkova i Kralja Petra I u Beogradu.
  • 14. avgust 1932. – Započinje rad Jedriličarska škola Aero kluba Kraljevine Jugoslavije. Upravnik škole bio je Aca Stanojević, jedan od pionira domaćeg jedriličarstva.
  • 12. oktobar 1933. – Završena je izgradnja SERKLA, koji postaje centralna tačka okupljanja beogradskih i jugoslovenskih pilota, modelara i entuzijasta.
  • 1933. – Doneta odluka o osnivanju Katedre za aeronautiku na Tehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu — ključni trenutak za akademsku institucionalizaciju vazduhoplovne nauke u zemlji.
  • 25. oktobar 1933. – Na zemunskom aerodromu osnovana je Vazduhoplovna opitna grupa, koja je predstavljala početak sistematskog istraživanja i testiranja letelica.
  • 9. novembar 1933. – Formirana je neformalna istraživačka i projektantska grupa „Deveti“, koja će se kasnije istaknuti u projektovanju jedrilica.
  • 11. mart 1934. – Završena je prva jedrilica grupe „Deveti“.
  • april/maj 1934. – Izvedeni prvi probni letovi pomenute jedrilice na padinama oko Avale.
  • april 1936. – Zgrada Štaba Vazduhoplovstva Vojske u Zemunu, projektovana od strane arhitekata Dragiše Brašovana i Nikolaja Jovanovića, zvanično je predata na upotrebu.
  • 14. april 1938. – Poleće prvi prototip domaćeg lovca IK-3. Za komandama je bio probni pilot, kapetan II klase, Milan Bjelanović.
  • od 28. maja do 14. juna 1938. – Na novoizgrađenom beogradskom sajmištu održava se Prva međunarodna vazduhoplovna izložba uz učešće sedam zemalja i Kraljevine Jugoslavije. Izložba je predstavljala krunu dotadašnjeg razvoja vazduhoplovstva.
  • 5. jun 1938. – Na aerodromu Beograd održan je veliki međunarodni aeromiting u organizaciji Aero kluba Kraljevine Jugoslavije. Učestvovali su piloti i letelice iz pet zemalja, a manifestaciju je pratila velika pažnja javnosti.

1940 – 1949: Rat, razaranje i obnova vazduhoplovstva

Ovaj period predstavlja najdramatičnije godine u istoriji beogradskog vazduhoplovstva. Grad i njegova infrastruktura bili su izloženi velikim razaranjima tokom Drugog svetskog rata, ali su ujedno postavljeni i temelji za njegovu posleratnu obnovu, modernizaciju i institucionalno jačanje.

  • 5. april 1941. – Iz Mostara u Beograd preleće 102. eskadrila sa 10 lovaca Messerschmitt Bf 109, u cilju neposredne zaštite prestonice.
  • 6. i 7. april 1941. – Beograd biva višestruko bombardovan od strane nemačkih snaga: četiri puta tokom 6. aprila (u 6:30, 11:00, 14:00 i 16:00 časova) i još jednom 7. aprila oko 15:00 časova. Ukupno je učestvovalo 484 bombardera i oko 250 lovaca.
    Otpor jugoslovenskih pilota bio je žestok, ali nedovoljan. Poginulo je 11 pilota i više od 2.200 civila. Oboreno je oko 75 nemačkih aviona — 48 u vazdušnim borbama i 27 dejstvom PVO artiljerije.
  • 16. i 17. april 1944. – Saveznici prvi put bombarduju Beograd.
  • 18. maj 1944. – Savezničko bombardovanje Beograda u pet uzastopnih naleta.
  • Tokom 1944. – Saveznici dodatno bombarduju Beograd u osam navrata:
    • 24. april,
    • 7. maj,
    • 6. jun,
    • 3. jul,
    • 3., 6., 8. i 18. septembar
  • 26. oktobar 1944. – Pista zemunskog aerodroma ponovo je osposobljena za letove, svega nekoliko dana nakon oslobođenja grada.
  • 29. oktobar 1944. – U Zemunu je osnovan Štab vazduhoplovstva, koji postaje komandna osnova za budući razvoj avijacije.
  • 10. avgust 1945. – Osniva se Vazduhoplovno-opitni centar (VOC), kao tehničko telo za testiranje i sertifikaciju aviona i opreme.
  • 12. septembar 1945. – U Pančevu se formira Vazduhoplovno vojno učilište, sa zadatkom školovanja novih kadrova za vojnu avijaciju.
  • 6. novembar 1945. – Uspostavlja se prva posleratna međunarodna avio-linija: Beograd – Prag.
  • 11. novembar 1945. – Osniva se Vazduhoplovno-medicinski institut, specijalizovan za zdravstveni nadzor letačkog osoblja.
  • 8. april 1946. – Pokrenute prve posleratne domaće linije: Beograd – Sarajevo i Beograd – Titograd (današnja Podgorica).
  • 10. avgust 1946. – Osnovan je Vazduhoplovno-tehnički institut, zadužen za razvoj i ispitivanja u vojnoj avio-industriji.
  • 22. oktobar 1946. – Poleće Aero 2-b, prvi domaći prototip izrađen u posleratnoj Jugoslaviji, proizveden u fabrici IKARUS.
  • 1. april 1947. – Osnovan je Jugoslovenski Aerotransport (JAT), koji će postati nacionalni avioprevoznik.
  • 24. / 25. april 1948. – Formiran je Vazduhoplovni savez Jugoslavije (VSJ), kao krovna organizacija sportskog i civilnog vazduhoplovstva.
  • 10. novembar 1948. – U Beogradu je osnovano preduzeće za proizvodnju avionskih motora “21. maj” (kasnije poznato kao DMB).

1950 – 1969: Modernizacija i ulazak u doba mlazne avijacije

Nakon ratnih razaranja i institucionalnog restrukturiranja, ovaj period obeležen je ubrzanim razvojem domaće industrije, dolaskom mlaznih letelica, otvaranjem novog međunarodnog aerodroma i uključivanjem Jugoslavije u savremene avio-tokove sveta.

  • 21. maj 1950. – Maršal Tito svečano predaje avione IKARUS S-49A 204. puku na aerodromu u Zemunu, što simbolizuje oslonac na domaću avio-industriju.
  • 25. oktobar 1952. – Poleće prvi domaći mlazni avion pod oznakom “451M” — značajan korak za jugoslovensku tehnologiju.
  • 9. jun 1953. – Prvi američki mlazni avion F-84G Thunderjet sleće na batajnički aerodrom.
  • 1. februar – 28. april 1954. – Jugoslavija prima prvih 10 helikoptera S-51, što predstavlja početak domaće helikopterske komponente.
  • početak aprila 1954. – Prvi JAT-ov Convair CV-340 YU-ADA sleće u Beograd.
  • 31. jul 1956. – Pukovnik Nikola Lekić prvi u Jugoslaviji probija zvučni zid u obrušavanju aviona F-86E “Sejbr”, iznad Batajnice.
  • 28. januar 1957. – Sleće prvi JAT-ov Ilyushin Il-14 YU-ADE.
  • 15. februar 1957. – Osnovano je Odeljenje za istoriju i muzej pri Komandi ratnog vazduhoplovstva u Zemunu — začetak današnjeg Muzeja vazduhoplovstva.
  • 29. oktobar 1958. – Sleće prvi JAT-ov Douglas DC-6B YU-AFA.
  • 19. maj 1960. – Postignuta dva svetska rekorda na domaćim mlaznim letelicama:
    • avionom Zolja – pilot Crnjarić: prosečna brzina 501 km/h,
    • avionom Matica – pilot Zekavica: prosečna brzina 752 km/h.
  • 3. (9.) jul 1961. – Prvi let prototipa aviona Galeb G-2 sa piste aerodroma Batajnica — prvi školsko-borbeni mlaznjak domaće proizvodnje.
  • 28. april 1962. – Svečano otvoren novi međunarodni aerodrom „Beograd“ u Surčinu, kapaciteta prilagođenog savremenim avio-standardima.
  • 21. januar 1963. – Sleće prva jatova Sud Aviation SE 210 Caravelle YU-AHA — prvi domaći mlazni putnički avion u floti.
  • 19. oktobar 1964. – Dogodila se avionska nesreća sovjetskog putničkog aviona IL-18 na području Avale.
  • 31. jul 1969. – Osnovana je nacionalna kompanija Er Jugoslavija, čime je otpočela reorganizacija jugoslovenskog komercijalnog aviosaobraćaja.

1970 – 1990: Tehnološki uspon, širokotrupni avioni i međunarodna afirmacija

Ove dve decenije obeležene su ekspanzijom flote JAT-a, razvojem sopstvenih mlaznih borbenih i školskih aviona, uvođenjem širokotrupnih letelica i značajnim infrastrukturnim ulaganjima. Beograd postaje važno čvorište za vazdušni saobraćaj u regionu.

  • 11. maj 1970. – Sleće prvi Douglas DC-9 u floti JAT-a, registarske oznake YU-AHL.
  • 18. avgust 1970. – Sleće prvi iznajmljeni Boeing 707, oznake YU-AGA.
  • 10. jun 1974. – Sleće prvi Boeing 727, YU-AKA, uvodeći novu generaciju aviona srednjeg doleta.
  • 31. oktobar 1974. – Na aerodromu Batajnica poleće prototip domaćeg jurišnika Orao (J-22), rezultat zajedničkog razvoja Jugoslavije i Rumunije.
  • 21. januar 1977. – Poleće dvoseda verzija Orla, namenjena obuci i borbenim zadacima.
  • 17. jul 1978. – Sa Batajnice poleće prototip Super Galeba G-4, napredni školsko-borbeni mlaznjak koji će se serijski proizvoditi u fabrici Utva.
  • 12. decembar 1978. – Sleće prvi JAT-ov širokotrupni avion McDonnell Douglas DC-10 YU-AMA, nazvan „Nikola Tesla“.
  • 16. maj 1979. – Sleće drugi JAT-ov DC-10, YU-AMB, nazvan „Edvard Rusijan“.
  • 30. jul 1981. – Otvorena rekonstruisana stara zgrada beogradskog aerodroma za potrebe domaćeg saobraćaja.
  • 21–26. septembar 1981. – Izvršena rekonstrukcija piste aerodroma „Beograd“ (Surčin).
  • 21. april 1984. – Postavljen kamen temeljac za novi hangar JAT-a na aerodromu „Beograd“.
  • 22. novembar 1984. – Pilot Marjan Jelen uspešno probija zvučni zid u avionu Orao, na Batajnici.
  • maj 1985. – Poleće prvi primerak školskog aviona Lasta, proizvedenog u fabrici Utva.
  • 8. avgust 1985. – Sleće prvi Boeing 737-300 u floti JAT-a, registarske oznake YU-AND.
  • 22. jul 1986. – Svečano otvoren novi hangar na beogradskom aerodromu, u funkciji održavanja širokotrupnih aviona.
  • 7–13. septembar 1987. – Održano VII svetsko prvenstvo u aero-modelarstvu na Lisičjem Jarku.
  • 24. septembar 1987. – Na Batajnicu sleću prvi dvosedi avioni MIG-29UB, deo novog borbenog kontingenta Ratnog vazduhoplovstva.
  • 21. maj 1989. – Zvanično otvoren Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva, smešten u impozantnoj zgradi pored aerodroma „Beograd“.

1990 – 2000: Sankcije, rat, obnova i pokušaji reintegracije

Ova decenija bila je najteža za civilno i vojno vazduhoplovstvo u Srbiji. Period sankcija, oružanih sukoba i NATO agresije teško je pogodio avio-industriju, ali su uprkos svemu zabeleženi i pokušaji tehničke i institucionalne obnove.

  • jun 1992. – Uvedene međunarodne sankcije Saveznoj Republici Jugoslaviji. JAT-u zabranjeni međunarodni letovi, deo flote prizemljen, deo preusmeren ili iznajmljen.
  • 16. oktobar 1993. – Održan prvi let motornim zmajem iznad Beograda (iznad Kalemegdana), u okviru aero-mitinga kluba „Naša krila“. Prvi put izvedeni i skokovi padobranaca iz zmaja. Poletanje i sletanje bilo je organizovano sa Savskog keja, između mosta Gazela i tramvajskog mosta.
  • 19. februar 1996. – Posle remonta u Italiji, JAT-ov DC-10 (YU-AMB) vraćen u saobraćaj pod imenom „City of Belgrade“ (Beograd).
  • 4. jun 1996. – Održan promotivni let Airbus A319 na ruti Beograd–Tivat–Beograd. Letelica je nosila na boku reprodukciju freske „Beli anđeo“ iz manastira Mileševa.
  • 19. avgust 1996. – Udes ruskog transportnog aviona IL-76 (RA-76513) u blizini aerodroma Beograd.
  • 6. oktobar 1996. – JAT obnavlja prve međunarodne letove nakon višegodišnje izolacije.
  • 6. april 1997. – Otkriven spomenik braniocima Beograda iz aprila 1941. godine.
  • 24. april 1997. – Održana promocija nove crnogorske avio-kompanije Montenegro Airlines.
  • 15. jun 1997. – Aeromiting „Mira i poverenja“ na aerodromu Batajnica, uz učešće domaćih i stranih vazduhoplovnih organizacija.
  • 6. septembar 1997. – Aeromiting Vršac Air Show ’97, uz učešće Ratnog vazduhoplovstva VJ.
  • oktobar 1997. – Jugoslovensko udruženje linijskih pilota (YALPA) organizuje Evropsku pilotsku konferenciju (PEC) u Beogradu.
  • 3. mart 1998. – U Saveznoj skupštini usvojen novi Zakon o vazdušnom saobraćaju.
  • 1. april 1998. – Objavljena „Namera o kupovini Airbusa A319“ za potrebe JAT-a.
  • 14. jun 1998. – Aeromiting na Batajnici, bez prisustva stranih delegacija zbog političke situacije.
  • septembar 1998. – EU uvodi zabranu sletanja jugoslovenskim avionima na aerodrome članica Unije.
  • 15. septembar 1998. – JAT predstavlja prvi revitalizovani i modernizovani avion DC-9 (YU-AJL), nazvan „Vršac“.
  • 29. januar 1999. – Promotivni let nove avio-kompanije Er Srpska na ruti Banja Luka – Beograd – Banja Luka, korišćen je ATR-72 YU-ALO.
  • 24. mart 1999. – Počinje NATO bombardovanje SRJ. Beograd pogođen više puta, u prvim satima napada gađani su: fabrika UTVA, Batajnica, Jakovo, Rakovica, i radarska stanica Koviona.
  • 27. mart 1999. – Oboren američki bombarder F-117 Nighthawk (tzv. „nevidljivi“ avion) kod sela Buđanovci, čime je srušen mit o apsolutnoj „nevidljivosti“ nove tehnologije.
  • 28. mart 1999. – Civilni aerodrom Beograd pogođen sa dva projektila tipa Tomahawk.
  • 5. april 1999. – Aerodrom Beograd ponovo bombardovan oko 4 sata ujutru.
  • 25. jun 1999. – JAT obnavlja međunarodni avio-saobraćaj letom ka Moskvi, nakon prestanka ratnih dejstava.
  • 26. novembar 1999. – Preminuo Mihajlo Nikolić–Kajle, poslednji preživeli pilot-branilac Beograda iz 6. aprila 1941. Neposredno pre smrti, unapređen u čin rezervnog general-majora avijacije.
  • 27. januar 2000. – Eurocontrol ponovo uspostavlja kontrolu i omogućava avio-saobraćaj preko FIR Beograd.
  • 26. mart 2000. – JAT delimično obnavlja letove ka EU, počevši od linije Beograd – Beč.
  • 25. april 2000. – Ubijen generalni direktor JAT-a, Žika Petrović.
  • 5. jun 2000. – Za generalnog direktora JAT-a imenovan Mihailo Vujnović.
  • 9. oktobar 2000. – EU ukida sankcije za JAT, Savet bezbednosti UN ukida sankcije prema SRJ, a SAD dozvoljavaju JAT-u letove ka Severnoj Americi.

2000 – 2010: Liberalizacija, tranzicija i nove kompanije

Nakon ukidanja sankcija i stabilizacije političkih prilika, domaće vazduhoplovstvo ulazi u period tranzicije i pokušaja modernizacije. Pojavljuju se nove kompanije, obnovljeni su letovi ka svim većim evropskim centrima, a JAT pokušava da pronađe svoje mesto u promenjenom komercijalnom okruženju.

  • mart 2001. – JAT uspostavlja redovne letove za Pariz, Cirih i Rim, uz obnovljene veze ka glavnim aerodromima EU.
  • jul 2001. – Beogradski aerodrom obnavlja redovne čarter sezonske letove ka turističkim destinacijama na Mediteranu.
  • decembar 2002. – Otvorena savremena Kontrola letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA), uz modernizovane komunikacione i radarske sisteme.
  • mart 2003. – U okviru reforme državne uprave, sektor civilnog vazduhoplovstva prelazi pod nadležnost novoosnovanog Ministarstva za saobraćaj i telekomunikacije.
  • januar 2004. – Uvedena je nova dvočlana registracija domaćih aviona u skladu sa ICAO standardima.
  • 2005. – Počinje modernizacija terminala Aerodroma Beograd, uz proširenje kapaciteta i uvođenje novih bezbednosnih procedura po uzoru na EU praksu.
  • maj 2005. – Na aerodromu Nikola Tesla sletanje prvog Airbus A319 nove niskotarifne kompanije „Wizz Air“.
  • 2006. – Osnovana je kompanija Centavia, kao pokušaj pokretanja nove privatne avio-kompanije, ali sa kratkim vekom trajanja.
  • 2007. – Osniva se kompanija Sky Srpska u Banjaluci, u saradnji sa JAT-om, sa ciljem pokretanja regionalnog saobraćaja.
  • februar 2008. – Usled tržišnih pritisaka i promena u avio-industriji, započinje interna reorganizacija JAT-a, uključujući promene vizuelnog identiteta i modela poslovanja.
  • 2009. – Srbija ratifikuje Sporazum o otvorenom nebu sa EU (Open Skies), otvarajući tržište za sve evropske avio-kompanije.
  • maj 2009. – Osnovana je nova nacionalna agencija za civilno vazduhoplovstvo (Direktorat civilnog vazduhoplovstva – DCV), kao nezavisno regulatorno telo.
  • decembar 2009. – Počinje rekonstrukcija piste na aerodromu Nikola Tesla Beograd, prvi put od 1981. godine.

2010 – 2025: Transformacija, pandemija i pozicioniranje Beograda kao regionalnog čvorišta

Period od 2010. godine do danas obeležili su duboke strukturne promene u civilnom vazduhoplovstvu Srbije, uključujući međunarodna partnerstva, digitalizaciju, pandemijsku krizu i infrastrukturnu ekspanziju.

  • 2010. – Aerodrom Beograd beleži rekordni broj putnika (3,1 milion), uz proširenje kapaciteta za niskotarifne i sezonske letove.
  • 2013. – Uspostavljeno strateško partnerstvo između Vlade Srbije i Etihad Airways, čime JAT Airways postaje Air Serbia. Promene uključuju rebrendiranje, modernizaciju flote i uvođenje novih linija.
  • 26. oktobar 2013. – Air Serbia obavlja prvi let pod novim imenom, na liniji Beograd – Abu Dabi.
  • 2014–2015. – Obnavlja se flota Air Serbije – uvode se avioni Airbus A319 i A320, kao i potpuno novi vizuelni identitet.
  • 2016. – Počinje primena koncepta „hibridne kompanije“ – kombinacija redovnog i niskotarifnog modela u Air Serbiji.
  • 23. jun 2016. – Air Serbia uvodi direktnu transatlantsku liniju Beograd – Njujork (JFK), prvi redovan let ka SAD posle više od dve decenije.
  • 2017. – Najavljen početak rekonstrukcije i proširenja terminala Aerodroma Nikola Tesla. Počinju pripreme za privatizaciju i koncesiju.
  • mart 2018. – Francuska kompanija Vinci Airports preuzima upravljanje beogradskim aerodromom na 25 godina, sa obavezom ulaganja preko 700 miliona evra.
  • 2020. – Zbog globalne pandemije COVID-19, avio-saobraćaj gotovo potpuno obustavljen između marta i juna. Air Serbia organizuje brojne repatrijacione i humanitarne letove.
  • 2021. – Obnavljaju se komercijalni letovi i uvode nove sezonske destinacije, uz akcenat na fleksibilnosti i zdravstvu u avio-prevozu.
  • maj 2022. – Počinje velika rekonstrukcija i dogradnja terminala na Aerodromu Nikola Tesla: novi centralni ulaz, modernizovana pista, savremeni toranj i novi gate-ovi.
  • jul 2022. – Air Serbia postaje dominantni avio-prevoznik u regionu Zapadnog Balkana po broju letova i destinacija.
  • 2023. – Kompanija beleži rekordan broj prevezenih putnika (preko 4 miliona) i uvodi nove rute ka Kini, Italiji i Skandinaviji.
  • 2024. – U saobraćaj pušten novi deo terminala sa više od 15 novih izlaza ka avionima, što omogućava kapacitet preko 10 miliona putnika godišnje.
  • mart 2025. – Air Serbia najavljuje nabavku novih aviona Airbus A321XLR i širenje interkontinentalne mreže.
  • maj 2025. – Aerodrom Beograd proglašen za najbolji regionalni aerodrom po mišljenju ACI Europe, u kategoriji do 15 miliona putnika.