VAZDUHOPLOVNA INDUSTRIJA

Beograd je tradicionalno bio i ostao ključni centar vazduhoplovne industrije na ovim prostorima – još od vremena Kraljevine Jugoslavije, pa sve do današnje Republike Srbije.

Brojne fabrike sa svojim vrednim radnicima dale su nemerljiv doprinos razvoju domaćeg vazduhoplovstva, kreirajući stotine različitih konstrukcija i hiljade proizvedenih letelica – od legendarnog Malog Brandenburga i IK-3 do moderne Laste. Iako mnoge fabrike danas više ne postoje ili su u potpunosti promenile svoju proizvodnu delatnost, u nastavku su navedene precizne informacije o njihovim lokacijama, kao i o tome šta se danas nalazi na tim mestima.

ROGOŽARSKI AD

Fabrika aviona Živojina Rogožarskog osnovana je 1923. godine i pod tim imenom poslovala je sve do 1946. godine, kada je spojena sa kompanijom IKARUS.

U početnoj fazi rada bavila se remontom aviona zarobljenih tokom rata, da bi vrlo brzo otpočela proizvodnju sopstvenih modela, ali i letelica po stranim licencama. Neki od najpoznatijih aviona izrađenih u ovoj fabrici su: Mali Brandenburg, Fizir FN, Sim 14, R-100, IK-3, Hariken i drugi. Ukupno je u Rogožarskom proizvedeno 286 letelica.

Fabrika se nalazila u ulici Knez Danilova broj 25, a danas se u njenim halama nalaze proizvodni pogoni preduzeća IKL.

IKARUS AD

IKARUS AD, prva srpska industrija aviona, automobila i mašina, osnovana je 1923. godine u Novom Sadu. Godine 1927. u Zemunu je otvoreno posebno odeljenje fabrike, koje je raspolagalo sopstvenim aerodromom.

Ova fabrika projektovala je i proizvodila brojne avione, kako domaće konstrukcije, tako i po stranim licencama. Među najpoznatijim modelima nalaze se Potez 15, Hoker Fjuri, Bristol Blenheim, IK-2 i Orkan. Nakon Drugog svetskog rata, 1946. godine, IKARUS je pripojio fabrike ZMAJ i ROGOŽARSKI.

Do 1962. godine u halama IKARUS-a proizvedeno je ukupno 475 aviona, nakon čega fabrika prestaje sa radom u sektoru vazduhoplovstva.

Fabrika je bila locirana u Zemunu, na adresi Avijatičarski put broj 19. Danas se na toj lokaciji nalaze stambeni blokovi između ulice Palmira Toljatija i hotela „Jugoslavija“.

ZMAJ

Fabrika aviona, hidroaviona i letelica “Zmaj-Zemun”, koju su osnovali Petrović i Sterić, započela je rad 1927. godine i predstavljala je treću po redu fabriku aviona u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji.

U početku je proizvodila avione po francuskim licencama, dok je od 1932. započela i sa razvojem domaćih konstrukcija. Neki od najpoznatijih modela proizvedenih u ovoj fabrici su Devoatin, Fizir, FP-2, Hoker Fjuri, Hoker Hariken, kao i putnički avion Spartan, namenjen domaćem avioprevozniku AEROPUT.

Ukupno je u fabrikama Zmaja do 1946. godine proizvedeno 359 aviona, kada je prekinuta proizvodnja za potrebe vazduhoplovne industrije. Fabrika se nalazila u Zemunu, u Karađorđevoj ulici broj 18. Danas se na toj lokaciji nalazi samo manja kuća na uglu Karađorđeve i Đure Đakovića.

INDUSTRIJA AEROPLANSKIH MOTORA AD

Industrija aeroplanskih motora osnovana je 1927. godine kao akcionarsko društvo sa 50% stranog kapitala. Proizvodni pogoni nalazili su se u Rakovici. Godine 1936. preduzeće je nacionalizovano.

U fabrici su po licenci izrađivani savremeni avionski motori tog vremena: Jupiter (Gnome-Rhône), zatim tipovi K-7, K-9 i K-14. Prvi kamioni marke “Praga” takođe su montirani u ovoj fabrici tokom 1940. godine.

Nakon Drugog svetskog rata, fabrika dobija naziv Industrija motora Rakovica – IMR. U njenom namenskom sektoru nastavlja se proizvodnja i remont vazduhoplovnih motora.

FABRIKA AVIONSKIH MOTORA S. VLAJKOVIĆ I SINOVI

Stolarska radionica Svetozara Vlajkovića započela je rad 1925. godine remontovanjem aviona Breguet XIV i avionskih motora, na adresi Pozorišna ulica broj 63 (današnja Francuska ulica, u blizini bivšeg preduzeća “Kompresor”).

Ubrzo nakon osnivanja, započinje proizvodnju avionskih motora Walter NZ u novim pogonima u Rakovici. Na toj lokaciji se danas nalaze pogoni preduzeća “Jugofrigo”.

TELEOPTIK AD

Prva jugoslovenska fabrika specijalizovana za telefoniju, optiku i preciznu mehaniku osnovana je 1922. godine u Francuskoj ulici broj 61 u Beogradu.

Od 1928. godine fabrika se usmerava na izradu vazduhoplovnih instrumenata. U početku su proizvodnja i oprema rađeni po stranim licencama, dok se od 1935. razvijaju sopstvena rešenja – uključujući avio instrumente, rashladne sisteme i reflektore. Pred sam početak Drugog svetskog rata, 1940. godine, fabrika je preseljena u Zemun.

Godine 1985. iz fabrike se izdvaja namenski sektor pod nazivom „Teleoptik Žiroskopi“, koji od 1989. posluje kao samostalno preduzeće. Danas fabrika nastavlja sa razvojem i proizvodnjom vazduhoplovne opreme i instrumenata, uz znatno proširenje delatnosti.

Fabrika se nalazi u Zemunu, u ulici Cara Dušana 139–141.

NESTOR AD

Fabrika precizne mehanike „Nestor“ osnovana je 1938. godine u Beogradu. Specijalizovala se za izradu vazduhoplovnih instrumenata namenjenih domaćim fabrikama aviona, kao i za potrebe vojne industrije u celini.

Nalazila se u ulici Kralja Aleksandra broj 312 (današnji Bulevar revolucije). Nakon Drugog svetskog rata, fabrika je nacionalizovana i postala deo Industrije precizne mehanike.

MIKRON

Preduzeće za optiku i preciznu mehaniku „Mikron“ osnovano je 1931. godine u Beogradu. Bavilo se projektovanjem i proizvodnjom avio instrumenata, kao i njihovim testiranjem i podešavanjem.

Nakon Drugog svetskog rata, 1947. godine, preduzeće je pripojeno fabrici „Tesla“. Nalazilo se u ulici Kralja Aleksandra broj 94 (danas Bulevar revolucije), naspram Elektrotehničkog fakulteta.

JASENICA AD

Fabrika „Jasenica“ bila je prva predratna fabrika u Srbiji koja se bavila proizvodnjom svecica po licenci i remontom avionskih motora LOREN. Upravna zgrada nalazila se u Beogradu, Kraljevski trg broj 15/V (današnji Akademski trg), dok se proizvodni pogoni nalazili u Smederevskoj Palanci – današnjoj fabrici „Goša“.

UTVA

Osnovana 1937. godine u Zemunu kao zadruga za izradu sportskih jedrilica, Utva se 1939/40. godine seli u Pančevo, na livade aerodroma, gde počinje sa održavanjem školskih aviona tipa „Bücker“.

Nakon rata fabrika se fokusira na remont i izradu uređaja, a od 1948. i na proizvodnju aviona. Među poznatim modelima su Trojka, 212, 213, Utva 65, 66 i 75. Proizvođeni su i delovi za avione „Orao“ i „Super Galeb G-4“, kao i komponenta za strane partnere. Ukupna proizvodnja prelazi 900 aviona.

Fabrika je maja 1996. godine integrisana sa firmom „Lola“ iz Železnika. Nakon potpisivanja ugovora sa inostranim partnerima, očekivano je pokretanje nove faze razvoja.

Lokacija fabrike: Pančevo, Jabučki put bb.

Tokom NATO agresije, u prvoj noći bombardovanja, fabrika je pogođena sa više projektila i pretrpela je značajna oštećenja.

VAZDUHOPLOVNI ZAVOD „MOMA STANOJLOVIĆ“

Radionica za remont vazduhoplovnih motora osnovana je 1949. godine, a već 1952. prerasta u Vazduhoplovno-tehnički remontni zavod „Moma Stanojlović“ sa sedištem u Kneževcu, nadomak Beograda. Godine 1971. dolazi do integracije sa VTRZ „Jastreb“ iz Zemuna.

Sadašnje ime zavod nosi od 1976. godine, a od 1977. nalazi se na aerodromu u Batajnici.

U okviru svoje delatnosti, zavod obavlja remont podzvučnih i nadzvučnih letelica (MIG 21, Orao, Galeb, Super Galeb, Jastreb, AN-2, AN-26, Kanader, Utva, Zlin), kao i helikoptera (Gazela, Aleut, MI-2, MI-8, MI-17). Takođe se bavi remontom klipnih, elisnih i turbovratilnih motora, radio-navigacione opreme, letačke opreme i vazduhoplovne foto-opreme.

Zavod je razvio proizvodnju brojnih delova i sistema za potrebe domaćeg vazduhoplovstva, raspolaže visoko stručnim kadrom i specijalizovanim laboratorijama.

Adresa: 11274 Batajnica, ulica Nesvrstanih zemalja 160.

Tokom NATO agresije, objekti zavoda su više puta bili teško bombardovani, pretrpevši velika razaranja.

FABRIKA PADOBRANA KNEBL I DITRIH

Fabrika osnovana 1923. godine u Inđiji pod nazivom „Fabrika leteće spreme, padobrana i kožnog odela“, bila je prva na prostoru Jugoslavije koja je, počev od 1934, proizvodila padobrane.

Isprva su padobrani rađeni po licenci američke firme „Irwin“, a zatim i domaći model „SPAS“, koji je patentirao suvlasnik fabrike Miroslav Ditrih 1930. godine.

Do početka rata izrađeno je oko 2.500 komada padobrana različitih tipova. Nakon rata, 1947. godine, fabrika je nacionalizovana i preseljena u Beograd, gde je nastavila rad pod imenom „Franjo Kluz“.

KLUZ – FABRIKA PADOBRANA

Industrija padobrana i konfekcije „Kluz“ osnovana je u Beogradu 1947. godine. Specijalizovana je za proizvodnju širokog spektra padobranske opreme za sportske i vojne potrebe.

U proizvodnom programu nalaze se desantni, školski, sportski, pilotski, rezervni, kočeći i teretni padobrani, kao i posebni modeli, paraglajderi, letačke kombinezone, pancirni prsluci i druga specijalna oprema.

Fabrika se nalazi u Beogradu, u ulici Franje Kluza broj 1.

DVADESETPRVI MAJ BEOGRAD (DMB)

Fabrika turbinskih motora i transmisija

Ova fabrika osnovana je 1948. godine sa osnovnom delatnošću proizvodnje avionskih motora.

Danas se u Rakovici, u fabrici DMB, izrađuju po licenci mlazni motori ASTAZOU XIV M1 za helikoptere Gazela i Gama, kao i delovi za mlazne motore VIPER 632-41, 632-46 i 636-41. Takođe se proizvode transmisije za helikoptere, glavčine glavnog rotora, fenestron i brojni drugi specijalizovani delovi.

Adresa fabrike: 11091 Beograd – Rakovica, ulica Oslobođenja broj 1.

AEROINŽENJERING

Firma sa više od tri decenije iskustva u oblasti konsaltinga i inženjeringa u realizaciji vazduhoplovnih baza i aerodroma širom sveta.

„Aeroinženjering“ je osposobljen da upravlja kompletnim projektom – od ideje do operativnog korišćenja objekta, uključujući obuku, isporuku, održavanje i servisiranje opreme.

Sedište firme: Novi Beograd, Bulevar Nikole Tesle 42a.

INSTITUT „MIHAJLO PUPIN“

Timovi i saradnici Instituta razvili su brojne projekte u oblasti vazduhoplovstva – uključujući simulatore letenja za obuku pilota, vizuelne sisteme za simulaciju, trenažere za nišandžije PVO sistema, sisteme za otkrivanje radarskih izvora i druge napredne tehnologije.

Institut se nalazi u Beogradu, na Zvezdari, u Volginoj ulici broj 15.

INSTITUT ZA VAZDUHOPLOVSTVO

Ova naučnoistraživačka ustanova deluje u okviru Vazduhoplovnog odseka Mašinskog fakulteta u Beogradu, i predstavlja centar razvoja i projektovanja u oblasti vazduhoplovstva.

Delatnost instituta obuhvata: aerodinamiku, mehaniku leta, strukturalnu analizu, stabilnost, projektovanje konstrukcija, pogonske sisteme i druge tehničke aspekte letelica.

Institut je lociran na Mašinskom fakultetu, u ulici 27. marta broj 80.

MINELINŽENJERING – EVING

Preduzeće specijalizovano za elektroenergetske sisteme i tehnologiju primenjenu u vazduhoplovstvu.

Adresa firme: Beograd, ulica Ljutice Bogdana 1a
Telefon: 011 / 235-2534 ; 235-2664